Vijećnici HSP-a su na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća tražili odgovore na situaciju oko sudskih tužbi Moslavine d.o.o. prema NK 'Moslavac', financijsko izvješće Voloderske jeseni, moguće promjene u novoj koncepciji održavanja programa male škole, stanje u tvornici Lipovica te potrebu sanacije cestovnog jarka u Zagrebačkoj ulici.
Ispred Kluba vijećnika HSP-a Marijan Belančić upitao je kakva je situacija oko sudskih tužbi Moslavine d.o.o. prema NK 'Moslavac'-da li je poznato tko je odgovoran za nastanak ovog duga i tko će platiti tih 150.000 kuna? Načelnik je odgovorio kako problemi s 'Moslavcom' potiču iz kasnih 90.- ih godina kada su stvoreni enormni troškovi za vodu. 'Uslijedilo je traženje da se ti troškovi podmire, potom ovrhe i sudski postupci, da bi na kraju imali iznos od preko 200.000 kuna što dugovanja, što kamata i ostalih troškova. Općina Popovača kao i aktualno vodstvo među kojim neka članova tadašnjeg vodstva, želi da Klub ima kvalitetne uvjete rada. U tom smjeru postavili smo i pitanje zašto se još nakon prve ovrhe nije skinuo vodomjer, a odgovor iz Moslavine glasio je kako je suvlasništvo bilo u rukama lokalne samouprave koja je odlučila da on ostaje i da će taj problem biti rješen. Prije godinu i pol dana nakon preuzimanja novog vodstva krenulo se tražiti rješenje, i dogovoreno je da se preostali dug od 120.000 kuna plati u deset rata. Račun Kluba je sada odblokiran i smatram da ćemo s ovime završiti jednu lošu priču koja se više ne smije ponoviti. U ovom trenutku je to jedini mogući način rješavanja problema, a da li sada tražiti odgovornost- to je na svima vama kao i na samom 'Moslavcu' koji to može učiniti'- rekao je Mišković.
Drugo pitanje Marijana Belančića odnosilo se na Financijsko izvješće ovogodišnje Voloderske jeseni. 'Poseban naglasak pritom bih stavio na Izvješće od prodaje tombole, prihode Općine od zakupa prostora te pojašnjenje nabavke nove informatičke opreme'- istaknuo je Belančić. Zamjenik načelnika Dragan Šarčević kazao je kako je Ured načelnika za sada primio neslužbeno Izvješće Turističke zajednice prema kojem je iskazan višak prihoda u odnosu na rashode u iznosu od 40.000 kuna. 'To nije potupno izvješće, još nije podneseno ono o tomboli, a što se tiče nabavke opreme u visini 12.000 kuna, osobno bih se ogradio jer kao član Organizacijskog, pa i Mjesnog odbora, nisam sudjelovao u donošenju ove odluke. Postoje naznake da su kupljeni i šatori u vrijednosti 24.000 kuna. Kako stoji u ovom neslužbenom izvješću, višak prihoda planira se utrošiti za poboljšanje uvjeta za narednu manifestaciju. Smatram da je s tim ulaganjima ipak trebalo pričekati nakon prihvaćanja konačnog izvješća'- odgovorio je Šarčević, a načelnik je dodao kako je od zakupa prostora prihodovano oko 60.000 kuna što je daleko manje nego prošle godine kada je taj prihod iznosio oko 100.000 kuna.Molio bih Ured načelnika kao i predsjednika Vijeća da usvoje određene zaključke ili odluke da sredstva koja su za Volodersku jesen namijenjena iz ovog proračuna kojeg svi mi punimo, budu strogo namjenska i podložna kontroli. Smatram neprihvatljivim ovakve odluke o kupnji određenih stvari koje pojedini članovi Organizacijskog odbora donose bez prethodne konzultacije s Uredom načelnika, pa u konačnici i ovim Vijećem'- komentirao je Marijan Belančić. Njegovo
posljednje pitanje bilo je usmjereno na novu organizaciju održavanja programa male škole. 'Iako se u principu slažem da djeca Malu školu pohađaju u prostoru Dječjeg vrtića u Popovači zbog socijalizacije te privikavanja na novu i veću sredinu, smatram da provedba ove ideje nije dobra jer velik broj roditelja nije u mogućnosti organizirati prijevoz djece i to prije svega iz financijskih razloga. Zato se nadam da će se pronaći rješenje koje bi zadovoljilo sve. Najviše me zabrinjava činjenica da smo u protekle dvije godine zaposlili osam novih djelatnika, a sada, u slučaju da vratimo Malu školu u mjesne odbore, nemamo djelatnika koji bi održavao taj program već moramo zaposliti novog. Pitam se kako je Dječji vrtić funkcionirao prije proširenja broja djelatnika. Čini mi se da kada god postavim pitanje o radu Dječjeg vrtića i novim zapošljavanjima, odgovor uvijek glasi da to određuju propisani pedagoški standardi. Smatram da smo svojoj djeci osigurali vrhunske standarde u trenutku kad smo napravili novi vrtić i kvalitetno da opremili. Čini mi se da se standardi u smislu novih zaposlenih svode na to da je bitno što manje raditi i sve poslove strogo specijalizirati. Bojim se stoga da ćemo doći u situaciju da će jedna teta učiti djecu kako se vežu žniranci, a druga će ih učiti pjesmice. Budući da svi građani ove Općine financiraju rad ove ustanove, preporučio bih svima koji razmišljaju kako što manje raditi da pogledaju svakodnevne priče iz života hrvatskih radnika. U tom smislu kao najsvježije primjere ističem Kamensko, Brodosplit itd.'- istaknuo je Belančić.
'Da li je postojeći broj djelatnika Dječjeg vrtića prevelik ili premali, to je stvar struke i tu postoje određeni normativi. Otkada obnašam funkciju općinskog načelnika, na rad Dječjeg vrtića nije bilo niti jedne pritužbe od strane roditelja što znači da djelatnici kvalitetno obnašaju svoj posao. Što se tiče Male škole, razlog problema koji su se pojavili leži u konstantnom padu broja djece iz godine u godinu u svim naseljima Općine izuzev Popovače i Volodera. Na temelju sastanka s roditeljima, a i potrebe za određenim mjerama štednje, prihvaćeno je razmišljanje da se program održava u prostoru vrtića u Popovači, a prije svega zbog kvalitete. Upravno vijeće vrtića je prihvatilo zapisnik sa sastanka s roditeljima koji su se složili s idejom što naravno ne znači ukidanje male škole u ovim selima. Članovi Upravnog vijeća su dakle poštovali volju većine ovih roditelja, a ukoliko se i dalje stoji na inzistiranju da se program održava u samim selima, na sljedećem će se sastanku razmotriti druga mogućnost'- odgovrio je Mišković. Marijan Belančić dodao je:'Ne bih želio da se iz mog razmišljanja zaključi kako sam protiv Dječjeg vrtića, već bih samo želio da se i svoj djeci koja žive na periferijama omoguće barem približni osnovni uvjeti života odnosno sadržaji za koje su na određeni način zakinuti u odnosu na onu djecu koja žive u središtu Općine'.
Vijećnika HSP-a Ivicu Dragozeta zanimalo je stanje u tvornici Lipovica te hoće li se nešto učiniti sa cestovnim jarkom u Zagrebačkoj ulici obzirom da, kako je kazao, prilikom većih oborina cesta liči na rijeku.
Odgovore na pitanja vijećnika Dragozeta dao je načelnik Josip Mišković: 'Informacija da je u proteklih par mjeseci dio radnika Lipovice otišao na čekanje uzburkala je kako građane, tako i lokalnu samoupravu. Razgovarao sam tada s upraviteljem u odlasku koji mi je otprilike pojasnio problematiku. Lipovica zbog problema u poslovanju mora poduzeti određene mjere kako ne bi u pitanje dovela sam opstanak tvornice i njenu likvidnost. To su mjere koje je, kako tvrde, bilo neophodno provesti a čime, naravno, kao načelnik nisam zadovoljan. Ovih dana očekujem sastanak s novoimenovanim direktorom Lipovice koji ima nimalo zahvalan zadatak stabilizirati tvrtku, a što uključuje i otpuštanje djelatnika. Unatoč tvrdnjama da je riječ o državnoj firmi pa lokalna samouprava ne bi trebala utjecati na bilo kakav program i davati bilo kakve opaske u vezi njezina poslovanja, smatram da to nije tako a isticao sam i to i ranije. Svi se ti ljudi koji ostaju bez posla u konačnici pojavljuju kao naš problem. Općina će u okviru svojih mogućnosti pokušati pomoći, doznati prave informacije o tome da se na vrijeme može eventualno pripremiti. Ono što smo u gospodarstvu učinili jest da smo oslobodili privredne subjekte plaćanja dijela komunalne naknade u iznosu od 30 posto, i to je na neki način ipak pomoglo. Mislim da je nešto ipak krivo odrađeno jer je riječ o tvrtki koja je predstavljala pojam tlačnog lijeva za čitavu regiju a sada grca u problemima što se uvelike odražava na samu lokalnu samoupravu. 2. Fekalno- odvodna kanalizacija izgrađena u Zagrebačkoj je izgrađena kasnih devedesetih i tada su se stekli uvjeti da sva oborinska voda završi u njoj. Sada su grabe ili cestovni jarci zatrpani i sva voda bi trebala završiti u toj kanalizaciji. Problem je nekoliko propusta na kraju Zagrebačke ulice koji usred oborina nisu u mogućnosti progutati dolazak velike količine vode sa sjeverne strane pa voda preplavi cestu što predstavlja veliku opasnost pogotovo u zimskom periodu. U tom smjeru uputili smo zahtjev ŽUC-u za izgradnjom novog većeg propusta što sada zbog financijskih razloga nije u planu. Ono što možemo razmotriri jest da se sustav odvodnje, iskopani kanal paralelno s tom ulicom, naknadno pročisti i da se otvore zatrpani propusti preko kojih stanovnici idu na svoja polja a kako bi dozvolili da se taj kanal ulije u potok Donja Vlahinička'- zaključio je Mišković.
